Nazovite nas +387 (0)33 210 212 Ferhadija 5/1, 71000 Sarajevo, BiH
Radno vrijeme: Pon - Pet: 09:00 - 18:00 Sub: 09:00 - 14:00

Često me pacijenti pitaju na koji način da čuvaju zdravlje očiju, kako i sa čim da ispiraju oči, da li je to uopšte potrebno, kako skidati šminku, šta jesti da bi se oči sačuvale i sično. Pravilna njega očiju i zaštitnog aparata kao što su suzne žlijezde i kapci podrazumijeva pravilnu i svakodnevnu higijenu. Najbolje je umivanje sa blagim rastvorom sapuna sa njegu kože lica i ispiranje sa hladnom vodom. Šminka se može sa tupferom vate natopljenom kravljim mlijekom iz kese ili tretrapaka. Mlijeko je masno, sadrži kazein i masnoće koje su hranjive i njeguju kožu istovremeno skidajući nečistoću sa kože. Savjetuje se ne ispirati odmah sa hladnom vodom nego par minuta sačekati pa isprati hladnom vodom. Od obloga iz narodne medicine se savjetuju oblozi od hladnog a masnog jogurta. Isto tako savjetuje se za suhu kožu kapaka mazanje sa putrom ili maslinovim uljem. I mlijeko i puter i maslinovo ulje su sastojci svih krema za lice i oči. Sasvim sigurno da mazanje ovako hranjivim pripravcima neće odmoći. Oblozi od rastvorene i razblažene rakije, pripravci sa bijelim lukom ili medom se u današnje vrijeme ne savjetuju. Sigurno imaju značajno mjesto  u prošlosti kada su lako dostupna a jaka abrazivna sredstva pomagala kod ljuštenja membrana sa kože kapaka i očiju kada antibiotske kapi nisu bile dostupne.

Zdrav život i uredne zdravstvene navike su najbolja garancija zdravlja očiju. Ravnomjerna prehrana koja uključuje i proteine, prije svega crveno meso, je nezamjenjiva. Isto tako svo voće i povrće u zelenim i toplim bojama, kao što su žuta, narandžasta i crvena su neophodne za proces pretvaranja vidnog stimulansa u fotoreceptorima u impuls koji vodi i provodi informaciju do mozga i formira sliku. Mjera u svemu je zlatno pravilo tako i u ishrani a svaka isključivost šteti zdravlju očiju. Preplavljeni smo reklamama o dobrom djelovanju različitih vitaminskih tableta sa dodacima minerala za ljude starije od 50 godina. Savjetujem da ako se radi o zdravom, zrelom i starijem oku tokom proljetnih i ljetnih mjeseci odmorite od sintetičkih tableta te da se poboljša i popravi ishrana sa vitaminima iz prirodnih izvora. Mrkva, blitva, špinat, mladi luk, začini, borovnica i šumsko voće predstavljaju vitaminske prirodne bombe i niti jedna tableta se ne može uporediti sa njima. Zdrava a prirodna ishrana je nazamjenjiva bilo kakvom tabletom. Čim krenu „ posni mjeseci“ obično od novembra ja svima savjetujem dodatak suplemenata i vitamina sve do pojave prve mlade salate na pijaci. Ako se radi o bolesnom oku, pogotovo makuli, gdje je bolestan retinalni pigmentni epitel i horoidea, unos vitamina, luteina i zeaksantina mora biti udvostručen te se savjetuju dodaci ishrani i u proljetnim i ljetnim mjesecima. Učinak unosa riblje masnoće je jasno dokazan te se riblje ulje ili adekvatne tablete sa svim vrstama masnim omega kiselina savjetuju svaki dan i to bez obzira na godišnje doba ili starost pacijenta.

Ne smije se zanemariti ni svakodnevni unos vode u organizam. Oko je organ koji „ pliva“ u moru suza. Što je oko vlažnije ono je zdravije. Zdravo oko trepne 15.000 puta dnevno i ako trepće  „nasuho“ razvijaju se erozije, ogrebotine na prednjoj površini oka koja su dobra osnova za razvoj nelagode i upale sa bakterijama i visrusima. Bez vode nema uredne staklovine i ugodnog treptanja kapaka. Dehidrirani organizam razvja mutnine u staklovine, mrljice, stvara se omaglica (floateresi) koji se obično vežu za puno ozbiljnije bolesti. Voda nije gazirano i slatko piće, supa ili voda koja se unosi voćem ili drugom hranom. Ne smije se zanemariti ni činjenica da antihipertenzivna terapija kao i terapija za dijabetes, koja pojačava izlučivanje vode iz organizma, dodatno isušuje organizam a tako i oko.


Oči je potrebno štiti od sunca. Šešir, druga pokrivala za glavu ali i sunčane naočale su dio zdravstvene kulture. Sunce je jako i UV zračenja su raznolika i štetna za cijeli očni aparat. Oči treba štiti sa sunčanim naočalama visoke UV zaštite.


- Doc. dr. Sanja Sefić Kasumović