Prilikom posjete oftalmologu jedan od simptoma koje pacijenti navode su glavobolje. Često redovni oftalmološki pregled otkrije uzrok glavobolje i riješi simptome nelagode. Određene glavobolje predstavljaju simptom medicinske hitnosti, te pozicioniraju oftalmologa u prvu liniju prepoznavanja i rješavanja stanja.
Jedan od najučestalijih uzroka glavobolje je slabiji vid na daljinu, nenošenje naočala ili nošenje nepravilno određene dioptrije na naočalama. Ukoliko se jave glavobolje, posebno kod djece i osoba mlađe dobi, prvo se treba obratiti očnom doktoru. Slabija vidna oštrina uz crvenilo i nelagodu u popodnevnim satima može biti vezana i za problem dalekovidnosti i za problem kratkovidnosti. Djeca koja su kratkovidna naprežu se i napinju kod gledanja na tabli ili u televizor a relaksirana su i opupštena kod čitanja teksta. Približavanje televizoru kao i probližavanje teke ili knjige kod učenja uz pojavu ničim izazvane glavobolje može biti jedan od znakova kratkovidnosti. Pravilna korekcija naočalama, te savjetovanje i upute o dobrom osvjetljenju su obaveza svakog očnog doktora. Ukoliko je dijete dešnjak, lampa mora biti sa lijeve strane i jačine 40 do 60 wati, mat obojena. Vrloje bitno i naučiti dijete da se crta ili čita na udaljenosti koja odgovara dužini njegove podlaktice.
Dalekovidnost je teže prepoznati. Ponekad djeca dobro vide po danu ali kada su umorna ili je slabije osvjetljenje veoma slabo i teško čitaju, pišu zadaću ili gledaju na tabli ili tekst na televizoru. Kod sumnje na dalekovidnost treba kontrolisati ukupnu refraktivnu snagu oka na maksimalno ukočenu i široku zjenicu. Tada dijete ne može učiniti dodatni napor i izoštriti sliku, a oftalmolog će odrediti pravilnu korekciju za naočale. Najčešće određivanje pravilne korekcije bilo naočalama ili sočivima rješava problem glavobolje.
Kod odraslih se glavobolja može javiti ukoliko se radi o staračkoj dalekovidnosti kod koje dolazi do slabijeg izoštravanje slike na blizinu. Pravilna korekcija rješava problem glavobolje.
Također, glavobolje se mogu javiti i kod osoba koje već nose naočale. Ukoliko niste obavili pregled kod svoga oftalmologa unazad dvije godine, a osjetite povremene glavobolje, savjetuje se da uradite pregled jer se vrlo vjerovatno radi o promjeni dioptrije.
Astenopija je još jedno oftalmološko stanje koje se očituje nespecifičnim simptomima kao što su umor očiju, crvenilo, bol u ili oko očiju, zamagljen vid, dupla slika i glavobolja. Najčešće se simptomi javljaju prilikom rada na kompjuteru ili nakon čitanja. Uzrok je pretjerano naprezanje mišića oka tokom koncentrisanja na predmet interesa, te se tokom rada preporučuje odmaranje očiju na način da jednom na sat pogleda u neki udaljeni objekat, te da na taj način opustimo akomodaciju. Nekorigovana hipermetropija (dalekovidnost) može rezultirati perzistentnim pokušajima akomodacije pri radu na blizinu te uzrokovati iritirajuće glavobolje tokom rada. Savjetuje se posjeta oftalmologu i propisivanje pravilnih naočala u plusu koje će opustiti akomodaciju i riješiti nelagodu u očima. Akomodativni spazam se obično javlja kod mladih pacijenata i predstavlja pojavu očne boli, miopije i mijoze tokom rada na blizinu.
Uzrok glavobolje mogu biti i bolesti površine oka, npr. infekcije. Uvealne i skleralne inflamacije bi trebale biti tretirane antiinflamatornim lijekovima i obrađene zbog moguće sistemske etiologije. Posebno je potrebno obratiti pažnju kod bola prilikom pokretanja očnih jabučica. Uvijek je ta vrsta bola vezana za dublju upalu unutanjih slojeva oka.
Jedno od najozbiljnijih oftalmoloških oboljenja, angularni glaukom, također može biti praćen intenzivnom glavoboljom, mučninom, zamagljenjem vida i povraćanjem. Takvi pacijenti ostavljaju utisak veoma teškog bolesnika i javljaju se odmah u stanice za hitnu pomoć. Akutni porast intraokularnog pritiska vrlo često uzrokuje bolne simptome, dok postepeni porast pritiska na sličnu vrijednost uglavnom prolazi asimptomatski. Najčešće se radi o akutnom glaukomu gdje dolazi do kompletnog zatvaranja prednjeg komornog ugla i neophodno je potražiti pomoć oftalmologa što prije jer se stanje može samo pogoršati.
Ukoliko se govori o glavoboljama i boli u očima vrlo je bitno spomenuti i retrobulbarni optički neuritis koji se prezentuje subakutnim gubitkom vida i bolom pri pokretanju očnih jabučica. Pri oftalmološkom pregledu glava optičkog živca djeluje uredno i ne vide se oštećenja, međutim sam pad vida i bolovi pri pokretanju oka su dovoljno alarmantan znak.
- Doc. dr. Sanja Sefić Kasumović