Poznato je da sa godinama opada fizička sposobnost ljudi, te se u skladu sa tim javljaju promjene na očima i u vidu. Kada će se prve godinama uvjetovane promjene na očima javiti?
Jedna od prvih promjena koja se pojavljuje i uvjetovana je starenjem je presbyopia ili staračka dalekovidost. Tokom četrdesetih godina osobe primjete slabiji vid na blizinu ili da teže čitaju. Radi se o gubitku elastičnosti sočiva i sposobnosti akomodacije koju je sočivo imalo u mladosti. Sočivo se nije u stanju dovoljno ispupčiti i izoštriti sliku na blizinu. Posljedica je titrajuća i mutna slika koja dovodi do umora i potrebe za jačim svjetlom. Dakle, nosili ili ne pomagalo za blizinu, starošću se postepeno gubi sposobnost izoštravanja slike te dioptrija svakako raste. Što smo stariji naočale trebaju biti jače za rad na blizinu. Kako godine prolaze, Vaši susreti sa oftalmologom će biti sve učestaliji zbog češće promjene dioptrije.
Katarakta ili siva mrena je stanje koje je također povezano sa starenjem i javlja se sa velikom učestalošću. Istraživanja govore da skoro polovina populacije iznad 65 godina ima određeni stepen katarakte. U 70-im godinama učestalost je još veća. Zahvaljujući hirurškom zahvatu koji je iznimno učinkovit i siguran, moguć je 100%-ni povrat izgubljenog vida. Ukoliko primjetite promijene u vidu u smislu mutnijeg vida ili sijena, nemojte se plašiti posjetiti svog oftalmologa i ukloniti problem u ranijim stadijima.
Danas se također među glavne godinama uvjetovane bolesti očiju nalaze makularne degeneracije, glaukom i dijabetička retinopatija.
Makularna degeneracija ili ARMD je jedan od vodećih uzroka sljepila odraslih osoba. Faktori rizika, osim dobi, su svakako pušenje i genetika. Senilna degeneracija makule je degenerativno i progresivno oboljenje koje je vodeći uzrok težeg gubitka vidne funkcije u razvijenom svijetu kod osoba preko 65 godina. Degeneracija makule je bolest središnjeg dijela mrežnice i rezultira gubitkom vida u središtu vidnog polja. Ova bolest može otežati i onemogućiti čitanje i prepoznavanje lica, iako preostali periferni vid omogućava ostale svakodnevne aktivnosti. Pravilna dijagnoza se postavlja na osnovu anameneze, pregleda očnog dna te najnovijom metodom-OCT angiografijom. OCT angiografija nam pokazuje koji je tip makularne degeneracije: suhi ili vlažni, te nas usmjerava na pravilnu vrstu daljeg liječenja. Suha forma je sporije progresivna i zahtjeva multivitaminsku terapiju i stalno praćenje. Vlažna forma je agresivnija i kao terapija se preporučuju injekcije anti-VEGF lijekova u oko (Avastin, Lucentis, Eylea).
Glaukom je bolest očnog živca koja dovodi do stanjenja nerva i oštećenja stanica ganglijskog sloja retine. Glavni faktor rizika je povećan intraokularni pritisak (iznad 22 mm Hg). Pojava u starijem životnom dobu je učestalija i iznosi oko 12% u 80-im godinama.
Dijabetička retinopatija je najvažnija komplikacija dijabetesa u oku. Dijabetes je mikroangiopatska bolest tj. bolest malih krvnih sudova te je na oku pogođena retina koja se sastoji iz mnogobrojnih malih krvnih sudova. Slabljenje vida je glavni simptom dijabetičke retinopatije.
Sa starošću dolazi također do smanjenja veličine zjenice, jer sa godinama mišići koji kontrolišu veličinu zjenice i reakciju na svijetlost gube svoju snagu. Upravo zbog toga osobe u 60-im godinama trebaju do tri puta više ambijentalnog svijetla od osoba u 20-im godinama. Suhe oči su također česta pojava u starosti jer oraganizam proizvodi manje suza. Ovo je veoma česta pojava kod žena poslije menopauze. Smanjena jasnoća pri raspoznavanju boja je također pojava koja se sreće u starosti pa starijim osobama npr. plava boja često izgleda kao saprana ili izblijedjela. Starenje također uzrokuje normalan gubitak perifernog vida, tako da se veličina vidnog polja smanjuje za otpilike 1 do 3 stepena u jednom desetljeću. S vremenom kada se dođe u 70-e i 80-e godine moguće je imati gubitak vidnog polja za 20 do 30 stepeni, što može stvarati probleme u svakodnevnom životu i vožnji.
Zdrava ishrana, zdrave životne navike i izbjegavanje faktora rizika su najbolja prirodna odbrana od gubitka i slabljenja vida u starosti. Redovne kontrole oftalmologa se preporučuju jednom godišnje ukoliko značajnijih promjena u očima nema. Ukoliko se jave nagle promjene u vidu i na očima, trebate potražiti oftalmološku pomoć čim prije.
- Dr. Aida Kasumović
